Konačno otkriven ključ trajnih simptoma COVID-a

Mjesecima, pa čak i godinama nakon infekcije virusom SARS-CoV-2, mnogi pojedinci i dalje osjećaju umor, mentalnu maglu i druge dugotrajne simptome bolesti COVID-19. Nedavna istraživanja sugerišu da skriveni fiziološki poremećaji u krvi mogu igrati ključnu ulogu u toj dugotrajnoj slabosti.

Analizom uzoraka krvi pacijenata s takozvanim dugim COVID-om, naučnici su identifikovali neobične mikroskopske strukture koje mogu ometati normalnu cirkulaciju krvi u tijelu.

Perspektive za buduća liječenja

Ova studija pokazuje snažnu povezanost između biomarkera koji upućuju na trombo-upalnu aktivnost i dugog COVID-a. Otkriće tih povezanosti biomarkera ne samo da predstavlja moguću novu dijagnostičku metodologiju, već i nove terapijske ciljeve, nudeći perspektive za buduće znatno učinkovitijeg budućeg liječenja, pišu genetičar Alain Thierry s francuskog Univerziteta u Montpellieru i njegov tim, u istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Medical Virology.

Krvni mikrougrušci, koje je 2021. godine prvi opisala fiziologinja Resia Pretorius sa Univerziteta Stellenbosch u Južnoj Africi, sitni su, abnormalno postojani krvni ugrušci. Iako manji od onih u moždanim udarima ili trombozi, oni mogu i dalje ometati protok krvi kroz kapilare.

Paralelno, prethodni Thierryjev naučni rad iz 2022. godine istaknuo je povišene razine neutrofilnih ekstracelularnih mreža (NET), odnosno ljepljivih mreža DNK koje bijele krvne stanice oslobađaju kako bi zarobile patogene. Normalno kratkotrajni, ti NET-ovi mogu pridonijeti problemima protoka krvi kada su prekomjerni ili dugotrajni.

Potencijal za dijagnostički biomarker

Saradnja Pretorius i Thierryja u novom istraživanju, kombinirala je imunofluorimetriju i mikroskopiju fluoresecencije kako bi se ispitalo 50 pacijenata s dugim COVID-om i 38 zdravih volontera iz Francuske i Južne Afrike. Pacijenti s dugim COVID-om pokazali su 19,7 puta više mikrogrušaka nego zdrave osobe, a ti su ugrušci bili i veći. NET-ovi su im također bili povišeni i, što je posebno značajno, fizički ugrađeni unutar mikrogrušaka, što je veza koja do sada nije bila opisana.

Ovo otkriće sugeriše postojanje osnovnih fizioloških interakcija između mikrogrušaka i NET-ova koje, kada su poremećene, mogu postati patogene, objašnjava Thierry u članku objavljenom na stranicama Univerziteta Stellenbosch. Naglašena prisutnost tih struktura omogućila je AI modelu da prepozna pacijente s dugim COVID-om s 91-postotnom tačnošću, što sugeriše potencijal za dijagnostički biomarker.

Iako uzročno-posljedične veze još uvijek zahtijevaju dodatno istraživanje, navedena otkrića mogu otvoriti put prema terapijama za osobe koje i dalje pate od dugotrajnih učinaka COVID-19.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad